„Juha od bundeve“ - Utjecaj i uloga priče na razvoj djeteta

Što nam sve može pružiti u odgojno obrazovnom smislu jedna poučna priča?

Istraživanja i praktična iskustva pokazala su da čitanje slikovnica djeci od najranije dobi iznimno poticajno djeluje na djetetov kognitivni i socijalno-emocionalni razvoj, a dijete  slušajući priču upoznaje različite osjećaje, povezuje događaje sa psihološkim stanjem lika, a samim time širi spoznaje kako su osjećaji nešto prirodno, kako ih svi ljudi proživljavaju, te kako i na koji način možemo drugome pomoći i drugoga prihvatiti.

Slikovnice pomažu djeci otkriti svijet  pisane riječi i zadovoljavaju djetetove potrebe za nečim novim. Osim što dijete kroz priču razvija nove osjećaje, ono i  bogati svoj rječnik i razvija govor. 

Sigurnost, pažnja, ljubav, prihvaćanje i uvažavanje, kritičko razmišljanje, sloboda izražavanja samo su neke od potreba koje dijete zadovoljava zajedničkim čitanjem slikovnice, velika je vrijednost u tome.

Što su sve djeca mogla naučiti  kroz priču „ Juha od bundeve „?

Kroz koja su razvojna područja ( tjelesni, spoznajni, komunikacija, stvaralaštvo, socio- emocionalni) i aktivnosti, djeca mogla sudjelovati i razvijati svoje kompetencije? Kroz sva!

Ali svako se dijete razvija svojim tempom i svako dijete ima pravo na svoju autonomiju, interese i odabir aktivnosti.

Tijekom osmišljavanja aktivnosti vezanih uz doživljaj i proradu priče „ Juha od bundeve „ bilo nam je važno djeci pružiti raznolike aktivnosti u kojima će moći sudjelovati na razne načine, prema svojim trenutnim interesima i sposobnostima.

• Slušanje i gledanje priče kroz video projekciju, fotografije, ilustracije priče i listanje slikovnice
• Govorno izražavanje : opisivanje, prepričavanje, imenovanje, pretpostavljanje, zaključivanje, razumijevanje problemskih situacija
• Likovno izražavanje doživljaja iz priče: slikanje, kolaž, modeliranje, crtanje
• Stvaralaštvo i maštanje: izmišljanje novih doživljaja i likova za nastavak priče
• Pokretna igra za razgibavanje tijela: pokazivanje pokreta uz određene pojmove na znak odgojitelja:

Bundeva, Mačak, Patak, Vjeverica, Kuhača, Juha

• Senzomotoričke igre i istraživačke igre : kotrljanje bundeve, sađenje koštica bundeve i promatranje kako raste
• Spoznajno-motorička igra za razvoj koordinacije lijeve i desne ruke: „Dodirni istu boju bundeve i isti dlan“ „ Kotrljaj kesten kroz bundevu do rupe“
• Individualne i timske igre scenskim lutkama za razvoj imenovanja i proživljavanja emocija i govornog stvaralaštva
• Spoznajno- motoričke igre sa slovima: imenovanje, pridruživanje, slaganje riječi-pojmova iz priče
• Glazbene aktivnosti vježbe ritma, glazbeno stvaralaštvo
• Matematičke igre pokapanja istih bundeva, brojanja, uočavanja i konstruiranja i društvena igra „ Tko će prije odnijeti bundevu u lonac? „

Poticajna pitanja za razvoj pažnje, kritičko razmišljanja, razumijevanja, bogaćenja rječnika

Tko je živio u bijeloj kolibi?

1. B. „Živjeli su mačak, vjeverica i patak. Imali su bundevu u travi i kuhali su juhu.“

Što su svaki dan radili patak, mačak i Vjeverica?

1. I. „Staviš jednu košticu i onda zalijevaš i onda naraste i kad je velika onda ubereš i praviš juhu. Moj tata ima takve škare, a oni su sa zelenim škarama rezali bundevu i skuhali juhu. „

Š. Š. „S kuhačom su miješali i moja mama ima kuhaču, a meni mama u juhu stavi i rezance.“

Što je najbolje radio Mačak, što Vjeverica, a što Patak?

1. B. „Mačak je rezao bundeve, vjeverica je miješala juhu, a patak je solio. „

Zbog čega se je Patak naljutio na svoje prijatelje mačka i vjevericu?

1. I. „Zato što mu nisu dali juhu od bundeve, nisu mu dali da on miješa, a mačak mu je rekao da je on premalen, a vjeverica da ne smije dirati njezinu kuhaču. „
2. R. „ Vjeverica je uzela patku kuhaču, a morala je bit dobra. „
3. P. „ Patak je uzeo svoju kapu i bundevu i s tačkama je otišao u šumu. „

Kako su se osjećali vjeverica i Mačak kada se patak nije vratio kući?

1. L. „ Vjeverica i mačak su plakali zato što je patak otišao, bio je ljut. „
2. T. „Bili su tužni, plakali su. Nisu jeli juhu, srce im je bilo tužno. „

Kako je patak mogao postupiti kada mu prijatelji nisu dali miješati juhu? Što je mogao reći, napraviti, umjesto što je izašao iz kuće i ljutio se i vani bio sam…? Što bi savjetovali patku?

1. Ž. „Trebao je ostat' u kući, a ne ići sam i trebao je pitat' vjevericu: Mogu ja malo tvoju kuhaču, mogu ja malo miješat? Pa mora se dijelit. „

Kako su se ponašali i osjećali kada su ponovo vidjeli patka?

1. J. „Sretni su bili i rekli su:Ti možeš kuhati i možeš miješat! Jako si nam falio. Bili smo zabrinuti. „

F.D. „Kad se vratio onda su ga istuširali jer je pokiso i dali su mu topli čaj i palačinke.“

Kako se je patak osjećao kad su ga prijatelji zagrlili i dopustili mu miješati juhu?

1. K. „Bio je sretan! Rekao je: Vjeverice ja ću tebi dati sol pa ćeš solit juhu, a ti1 ćeš meni morat dat svoju kuhaču! „

R.G.“ Patak je jako miješao i poprskalo se“

Što su vjeverica i mačak naučili?

Mat. M. „Drugi puta će dati patku da miješa. Reći će mu da lijepo miješa. Reći će mu : Smiješ miješati! „

Što se je drugi dan dogodilo?

1. M.“ Netko je kucao. To je bio crni patak. Oni su mu otvorili vrata. Oni su mu pomogli jer je ozlijedio krilo. Stavili su ga na svoj krevet i dali mu juhu i bio je sretan. „

Istraživanja o priči, likovima, osjećajima, postupcima, sađenju, kuhanju i dalje se u našoj skupini nastavljaju.

Odgojiteljice Ivana i Bernarda