Utjecaj glazbe i glazbenih aktivnosti na razvoj djece rane i predškolske dobi

  Skupina Mašnice         01.06.2021.
Utjecaj glazbe i glazbenih aktivnosti na razvoj djece rane i predškolske dobi

Dijete svoje glazbene sposobnosti vrlo rane pokazuje. Čak i fetus reagira na zvukove u majčinom trbuhu, a djeca u prvim tjednima života mogu razlikovati visine tonova. U nekim se kulturama glazbene aktivnosti posebno cijene i potiče se razvoj tih vještina. Kod nekih se naroda glazbene vještine smatraju osnovnim vještinama kao i pismeno izražavanje ili baratanje numeričkim operacijama. (Čudina- Obradović, 1991, str. 109).

Autori Hansen, Kaufmann i Burke Walsh (2004), ističu kako je glazba bogat izvor koji pomaže razvoju djeteta na svim područjima:

1.) EMOCIONALNI RAZVOJ Glazba tješi i smiruje dijete, a to može biti i pjevušenje motiva od samo 2 note (ni-na, nu-na i sl.). Roditelji, ali i odgojitelji u dječjim vrtićima bi što više trebali razgovarati o glazbi, a pogotovo o osjećajima koje ona budi kod djece. U 'Mašnicama' su se takve aktivnosti odrađivale kada smo učili o osjećajima slušajući CD „Osjećam glazbu“ iz zbirke edukativnih materijala „Kutija puna osjećaja“. Djeca uz glazbu vole smišljati i razne koreografije što kod njih izaziva osjećaj kompetentnosti, vrijednosti i radosti.

2.) SOCIJALNI RAZVOJ Grupa djece može uglas pjevati, zajedno plesati, smišljati koreografije ili svirati na raznim instrumentima i sl. Djeca tada uče rješavati konflikte na konstruktivan način, uče se dogovarati i pregovarati u rješavanju sukoba i izazovima pred kojima se nađu (uz usmjeravanje odrasle osobe koja se nalazi u djetetovoj okolini, roditelja ili odgojitelja).

3.) INTELEKTUALNI (SPOZNAJNI, KOGNITIVNI) RAZVOJ Učenje pjesmica, brojalica, nabrajalica, brzalica, uspavanki i dr., omogućava djeci razvoj govornih vještina, bogaćenje rječnika, učenje redoslijeda u rečenici i gramatičkih struktura rečenice, te učenje pravilne artikulacije glasova.

4.) MOTORIČKI RAZVOJ Djeca uz glazbene aktivnosti s prstima vježbaju usput vježbaju i koordinaciju oko-ruka. „Svirajući“ na raznim instrumentima povećavaju vještinu motorike. Uloga odraslih iz djetetove okoline (roditelja, obitelji, odgojitelja i dr.) je osiguravati djetetu bogatu okolinu i kod djeteta prepoznati i podržavati osjetljivost na pokazivanje glazbenih interesa i sposobnosti.

Kod 'Mašnica' je u posljednje vrijeme primijećen veliki interes prema glazbenim aktivnostima pa su odgojiteljice u suradnji s roditeljima, u njihovim domovima, organizirale zajedničku radionicu roditelja i djece „Izrada glazbenih instrumenata od pedagoški neoblikovanih (otpadnih) materijala“. Kako navodi i autorica Edita Slunjski (2008), za dijete najveću i najposebniju vrijednost imaju upravo ti instrumenti u čijoj izradi sudjeluje dijete sa svojim roditeljima. Zahvaljujemo se roditeljima na suradnji! ODGOJITELJICE: Ivana i Ana!

LITERATURA: 1. Čudina- Obradović, M. (1991). Nadarenost- razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga 2. Hansen, K.A., Kaufmann, R.K., Burke Walsh, K. (2004). Kurikulum za vrtiće, razvojno- primjereni program za djecu od 3-6 godina. Zagreb: Pučko otvoreno učilište Korak po korak 3. Slunjski, E. (2008). Dječji vrtić- zajednica koja uči. Zagreb: Spectar Media

Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje.
Prihvaćam sve kolačiće