U provođenju likovnih aktivnosti s djecom nema mjesta pravilima, zakonitostima i kritici jer su oni momentalni zagušivači kreativnosti, slobode, samopouzdanja i radoznalosti.
Znanstvena istraživanja stalno dokazuju da rano bavljenje likovnim aktivnostima poboljšava i druge aspekte spoznaje, a likovne aktivnosti potiču:
- fokusiranje, odnosno, usmjeravanje pažnje, a učestalo bavljenje likovnošću djeluje na bolju koncentraciju i u drugim aktivnostima
- opuštanje cijelog organizma i lučenje hormona sreće
- razvoj divergentnog mišljenja kroz rješavanje problema koje donosi likovni proces i eksperimentiranje
Kako njegovati i razvijati likovnost kod predškolskog djeteta?
S obzirom na to da dijete i bez posebne intervencije odrasle osobe pronalazi put za likovno stvaranje, bilo da to čini na plohi ili u prostoru, ključno je osigurati mu s jedne strane što više mogućnosti za likovno izražavanje i istraživanje likovnih materijala, ali potrebno je i nenametljivo mu ukazivati na mogućnosti koje nam likovnost može pružiti, uvećavajući time djetetovu senzibiliziranost za svijet umjetnosti i njegove specifičnosti.
Nekoliko je osnovnih aspekata rada kad je u pitanju likovnost u ranoj i predškolskoj dobi:
- uvažavanje i prihvaćanje dječjeg autentičnog likovnog izraza u skladu s razvojnim karakteristikama dobi i omogućavanje pristupa raznolikim likovnim materijalima i tehnikama. likovnog stvaralaštva
- osiguravanje vremena i prostora za likovne aktivnosti
- omogućavanje poticaja za usvajanje posebnih likovnih vještina kad su u pitanju likovni materijali i likovne tehnike
- upoznavanje djeteta s likovnom umjetnošću putem slikovnica, reprodukcija, posjeta galerijama i muzejima.
Važno je da su odrasli uključeni u likovni proces:
- Spremni odgovoriti na poruku koja im dijete šalje.
- Spremni naglasiti važnost svakog dječjeg rada.
Dječja igra i likovno stvaralaštvo su interaktivnom odnosu
Likovne igre su ekspresivne aktivnosti u kojima se uz pomoć različitog likovnog materijala i pribora mogu stjecati nova iskustva i spoznaje. Dijete kroz igru rješava likovne problemske situacije: miješa boje, stvara različite volumene, otiskuje, gradi zdanja… Likovnom radoznalošću potiče se likovno stvaralaštvo, razvija vizualna percepcija, mašta, estetski senzibilitet, motorička osjetljivost… Uz pomoć likovnih aktivnosti dijete upoznaje mnoge pojave, odnose među djecom, ali i svoju vlastitu osobnost, te razvija pozitivnu sliku o sebi, jača samopouzdanje i ima uspješniju socijalizaciju. Omogućujući djetetu predškolske dobi trenutke u kojima može stvarati samo, neopterećeno i bez intervencije odraslih, dobivamo priliku zaviriti u dječji unutarnji svijet, kao i priliku da bolje upoznamo dijete i učimo od njega. U kvalitetnom likovnom procesu dijete otkriva vlastite potencijale i nema potrebu za natjecanjem s vršnjacima, ono uči i stvara, odnosno, stvarajući – uči, stječući tako naviku koja će mu kroz život biti najbolji saveznik. Takvim pristupom usmjerenim na osobnost i samopouzdanje svakog pojedinog djeteta možemo postići raznovrsnost, iskrenost i autentičnost dječjih radova koji odražavaju istinsku stvaralačku atmosferu u grupi. Za razvoj kreativnosti u predškolskoj dobi potreban je kreativan odgojitelj koji raspolaže raznovrsnim kompetencijama potrebnim za poticanje razvoja djetetove, ali i vlastite kreativnosti. Dijete je znatiželjno, uči putem igre, aktivnim sudjelovanjem u aktivnostima i suradnji s vršnjacima. Uloga odgojitelja u takvom pristupu je motivirati i stvoriti poticajno okruženju za provedbu stvaralačkih aktivnosti.
Pedagoški neoblikovan materijal u djetetovom okruženju
Kvalitetno i poticajno osmišljeno materijalno okruženje djeteta rane i predškolske dobi u suvremenoj praksi, u potpunosti je nezamislivo realizirati bez bogatstva pedagoški neoblikovanog materijala prilagođenog djetetovim interesima i kronološkoj dobi. Puno je materijala i predmeta iz svakodnevnog života kao i našeg prirodnog okruženja, moguće je oblikovati u vrhunski multisenzorički poticaj koji će djetetu pružiti sasvim novi, neponovljivi izvor kako oduševljenja tako i stjecanja znanja, iskustava, vještina, sposobnosti... Zajednička izrada didaktičkih sredstava odgojitelja i djece iz neoblikovanih materijala potiče i samu kompetenciju djeteta, podiže njegovu vlastitu autonomiju na mnogim razinama, osjećaj uspješnosti i samopouzdanja, razvoj kreativnog mišljenja i izražavanja, spoznaje o vrijednosti ljudskog rada, a protkano nenametljivim ekološkim osvještavanjem-reciklažom. Praksa u kojoj neoblikovani materijal može postati didaktički materijal, sredstvo za učenje, igru, zapažanje, kreativno rješavanje problema, stvaralaštvo bez ograničenja, ležernost i spontanost pri rukovanju svestrano potiče dječji razvoj, a djeca nadahnuta novim izazovima uče čineći te pritom istinski uživaju!
Bralić-Šimrak, A.. Predškolsko dijete i likovna umjetnost. U: Dijete, vrtić, obitelj, broj 62/63 , zima 2010/proljeće 2011, 3-8.