EMOCIJE I SAMOPOUZDANJE DJETETA

  Skupina Vrapčići do 2021.         02.02.2021.
EMOCIJE I SAMOPOUZDANJE DJETETA

Emocije su sastavni dio života od rođenja pa kroz cijeli život. Uvažavanje istih vrlo je  važno. Tijekom boravka u vrtiću, kroz dan pojave se različite emocije. Osim što ih uočavamo, imenujemo, o njima razgovaramo, potičemo djecu na empatiju (suosjećanje s drugima) i kroz proradu određenih situacija (razgovor) pomažemo u njihovom suočavanju. Osim u vrtiću, emocije se događaju u svim životnim situacijama i jako ih je važno uočiti, osvijestiti i o njima razgovarati. U pripremi za polazak u školu važno je i emocionalno sigurno i sretno dijete.

Emocionalna umijeća počinju u roditeljskom domu, dobrim suodnošenjem između roditelja i djece. Roditelji pomažu djeci prepoznati emocije, cijeniti svoje osjećaje i početi ih povezivati s društvenim situacijama.

Kako djeca uče o svojim emocijama uče se samoregulaciji. Samoregulacija je sposobnost upravljanja vlastitim postupcima, mislima i osjećajima na prilagodljive  i fleksibilne načine u raznim kontekstima.

Postoji različite emocije: sreća, tuga, ljubav, strah, ljutnja, ljubomora…

U drugoj polovici 20.st. istraživanja su ukazala na ključnu ulogu emocija u učenju i razvoju. Jedan od važnih stupnjeva razvoja jest postizanje sposobnosti prepoznavanja i razlikovanja osjećaja.

Mnoga djeca imaju teškoće s tim stupnjem razvoja. Ne mogu razlikovati osjećaje od djelovanja i ne mogu pretvoriti vlastite u misli i riječi.  Umjesto da riječima i razgovorom pokušaju izraziti svoje osjećaje, reagiraju djelovanjem-udaranjem, vikanjem i plakanjem.

 Da bi naučili izraziti svoje emocije, prvo ih moraju znati prepoznati.

Sve su emocije dobre, a negativna mogu biti samo njihova reakcija zato djecu treba učiti verbalizirati ih.

Karakteristike dječjih emocija su snažno izražavanje i kratkotrajnost.

Odnos roditelja i  okoline prema dječjim emocijama je značajan za pravilan emocionalni razvoj djeteta. Treba uvažiti dječje emocije, razgovarati o emocijama, razumjeti ih i dopustiti da se dijete izrazi.

Ukoliko se dijete emocionalno dobro razvija i njegove emocije se uvažavaju, dijete razvija samopouzdanje.

Samopouzdano dijete:

-prihvaća odgovornost

-zna se kontrolirati

-nije agresivno

-lako sklapa prijateljstva

-spremno je na suradnju

-kreativno je i uporno te ne odustaje na prvoj prepreci

-podnosi kritiku i neuspjeh

Pokažite djetetu mnogo ljubavi i topline i kroz riječi i kroz tjelesni dodir. Kažite mu često koliko ga volite i koliko vam znači. Zagrlite ga, potapšajte po leđima, poljubite. Vjerujte-to ga sigurno neće razmaziti.

SLUŠAJTE DIJETE

Odvojiti vrijeme, strpljivo i sa zanimanjem slušati dijete, vrednije je od bilo kojeg skupog poklona koji mu možete kupiti.

Kod kritiziranja djeteta i njegovih postupaka važno je:

(ne omalovažavati i napadati)

-opišite ponašanje s kojim niste zadovoljni

-objasnite djetetu zašto to treba promijeniti

-jasno recite što očekujete

-ne zaboravite pohvaliti dijete

Djeca uče  i razvijaju se pokušavajući učiniti nove stvari. Za to im je potreban roditeljski poticaj i ohrabrenje. Moraju naučiti da ne mogu doživjeti uspjeh ako ne pokušaju i da je normalno da će nekad uspjeti, a nekad i ne.

Tijekom boravka u vrtiću dajemo veliku važnost emocijama, imenujemo ih, učimo djecu verbalizirati ih, prepoznati emocije kod druge djece, pomoći prijateljima…

KUTIJA PUNA EMOCIJA - je sredstvo kojim se služimo, osim izraza lica kod određenih emocija, prorađujemo situacijske kartice i postavljamo djeci mogućnost da sami odluče što bi u takvim situacijama.

Osim toga, puno se razgovara o osobnom iskustvu i o prihvatljivom izražavanju emocija. Svaki dan…u različitim situacijama.

KORIŠTENA LITERATURA:

  1. Brenifier, O. (2005.) Što su osjećaji?, Zagreb, Profil
  2. Lolli, J. (2005.) Abeceda osjećaja, Lekenik, Lekenik
  3. Relja, J. (2012.) Reci što osjećaš, Zagreb, Profil
  4. Salovey, P.; Sluyter, D. (1997.) Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija, Zagreb, Profil
  5. Miljković, D.; Rijavec, M. (2004.) Bolje biti vjetar nego list, Donja Lomnica, Ekološki glasnik

 

Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje.
Prihvaćam sve kolačiće